Kolašin važi za pionira u razvoju ribolovnog turizma u Crnoj Gori, ali je već nekoliko godina na samoj margini ribolovne mape, jer su posjete inostranih ribolovaca sve rjeđe. Međutim, entuzijasti iz ovog kraja vjeruju da će uspjeti korijenito da promijene loš odnos stanovništva prema rijekama. Nadaju se da će lokalno stanovništvo shvatiti kakvo bogatsvo imaju u rukama.
Tim povodom susreli smo se sa Miletom Lazerevićem, koji sa svojom firmom „Maniro” gazduje ovim vodama. On je entuzijasta, koji je dugo u ribolovnim vodama.
– Naš osnovni zadatak je dalje poboljšanje rada ribočuvarske službe i njeno opremanje, zatim uređenje revirskog dijela, probijanje ribarskih staza, izrada klupa i slično. Takođe, posvetićemo mnogo veću pažnju reklamiranju i marktingu naših kolašinskih voda, i postepenom dovođenju ribolovaca iz inostranstva – kaže Lazarević.
Ovaj ribolovni veteran ima dugu tradiciju rukovođenja ribolovnim dobrom. Najprije je 2000. godine, na zahtjev kolašinskih ribolovaca imenovan za predsjednika tadašnjeg SRD „Kolašin” koje je gazdovalo vodama na teritoriji SO Kolašin. Odmah nakon imenovanja, uveli su zabran za robolov u dužini od četiri kilometra, što je bila osnova za razvoj mušičarskog revira. Tada i počinje razvoj mušičarenja u Kolašinu. Uz pomoć prijatelja iz Niša, Vanje Stojanovića i Ivana Ranđelovića, a sve radi šire popularizacije mušičarenja, počinju sa organizacijom Otvorenog prvenstva Crne Gore u mušičarenju, sa 50 i više učesnika. Mušičarenje tako postaje popularan sport u Kolašinu. Rezultat tadašnjeg rada je doveo do toga da je njihov član i sugrađanin Nikola Trebješanin postane vicešampion svijeta u mušičarenju.
Njihov revir je bio među prvim mušičarskim revirima u regionu, izuzev Slovenije.
– Velikim naporima, uspjeli smo da uvedemo red na rijekama, i kao posledicu imali smo veliku količinu autohtone ribe. Već tada se počelo razmišljati o turističkoj valorizaciji revira i ostalih voda na teritoriji Kolašina. Međutim, stalni sukobi u SRD ,,Kolašin” isprovocirali su me pa sam podnio ostavku na tu funkciju. Nakon mene, promijenilo se nekoliko rukovodstava u SRD ,,Kolašin”, od kojih su neka uspješno vodila društvo, tako da su organizovali Kup Podunavskih zemalja. Međutim, sa sukobima se nije prestajalo u SRD ,,Kolašin”. Tako je društvo prije nekoliko godina izgubilo gazdovanje na rijekam. Nakon toga nastaje totalno bezvlašće na našim vodama, a riba je uništavana, izlovljena i prodata – pojašnjava Lazarević.
On dodaje da je na molbu većeg broja ribolovaca, kojima je dojadio negativan razvoj situacije i loše stanje na Tari, odlučio da pokuša ponovo da doprinose unaprjeđenju ribljeg fonda i razvoju ribolovnog turizma u Kolašinu. Tako je u aprilu 2014. godine u ime privatne firme ,,Maniro”, kao prva firma u Crnoj Gori, potpisao ugovor sa Ministarstvom poljoprivrede o gazdovanju vodama.
– Prvi naš zadatak bio je formiranje lovočuvarske službe, i formiranje mušičarskih revira, tako da su na rijekama Tari i Plašnici formirani reviri u dužini oko 16 km, i na rijeci Mrtvici oko dva kilometara. Ovi reviri predstavljaju osnovu za razvoj ribolovnog turizma u Kolašinu, i svi naši napori, ubuduće će biti usmjereni u tom pravcu. Moram napomenuti da Kolašin ima rijetko dobre uslove za razvoj ove vrste turizma jer ima čiste rijeke, na dva sliva i ribolovnom sezonom u trajanju od osam do 10 mjeseci. Ako uspijemo da realizujemo svoje planove, građani Kolašina imaće velike koristi od čitavog projekta, jer mušičarenjem se bave u najvećem broju samo bogatiji – pojašnjava Lazarević.
On je zaključio da od ribolovnog turizma mogu da zarade svi, i vlasnici smještaja, i restorani, i vodiči, i proizvođači mušica, taksisti...
S.B. Murino